|
Mbo´epy aty Peteiha. Paraguái ñe´e. Paraguái ñe´ékoi. Kuatia´ata´iñañemomarandúva tapicha rekovégui, ijehai. Moñe´e myesaka ñemotenonde ta´anga ombojeguáva rupi. Ñe´e guarani ñemomba´e. Guaraníme ikatu ja´e opa mba´e ja´eséva . Guarani pukuéra ha ijehai.7 Mbo´epy aty mokoiha. Momarandu omo´agui tekovekuera: Momarandu rupi ñañomoiru. Momarandu rupi ñañomoagui. Marandu rupi jaikuaauka opa mbaé. Muanduhe pu´ata ha tigua rechaukaha. Ambuéichagua momarandu ojeporúva. Tekovekuéra oiporu momarandu opáichagua. Teteñemomýi ha tovamegua rupi, ñañomomarandu avei. Momarandu ñe´épykuaa rehegua mba´ekuéra. Ojeporúva oñemomarandu hagua. Momarandu. Kuatia´ata´i ñamomaiteívape jehai. Momarandu: ñe´epykuaa, ñe´epykuaa´yva. Momarandu myesaka. Momarandu ñe´ejoapy techaukaha (notas) jehai. Terokuéra jeporu. Marandu kuave´ê imyesaka ha ijejapo. Marandu oikuave´eva oiporu teroja. Mombe´uanga jejapo...................................21 Mbo´epy aty mbohapyha. Tuicha pytyvo ome´e ñandéve, ñe´etekuaa, ñande katupyryvehagua guarani jeporúpe. Ñomongeta juecha. Tero ha teroja jeporu. Teroja ha ñe´eteja jeporu. Ñe´ejoaju ñehesa´yijo: teroñe´e, teroñe´eje´éva. Ñe´e aty téra rehegua. Ñe´e atyñe´etéva rehegua. Ñe´etéva: apopýva, tekome´embýva, ha ome´ekoiva. Mba´e apoha (objeto- agente). Mba´e ohupytýva ojejapóva (objeto paciente). Ñe´eje´e apopýva. Ñe´eje´etekome´embýva......................................................................................39 Mbo´epy aty irundyha. Ñembosarái ñe´enguéra ndive. Ñe´e ha he´iséva. Ñe´e ojueheguaoñembyatýva. Ñe´e he´ise jojáva. Ñe´e he´ise avýva. Ñe´e he´ise teiva ha ñe´e he´ise etáva.Ñe´e oseva petiguinte. Ñe´e guerojera..................................................................53 Mo´epy aty poha. Ñahesa´yijo ñe´ehaipy. Ñe´ehaipy. Ñe´e haipy mba´ereko. Oiva ñe´ehaipype: aikuaáva ha aikuaáramova. Ñe´ê haipy ñemohenda. Ñe´eporahaipyre´yva ñe´eporahaipyreva. Ñe´e haipy marandúva. Haipyvokuéra: Kuaarapo- Haipyvokuéra: kuaarapoite-kuaarapo´yke. Ñe´ehaipy jekuaa ijejapo rupi.. Ñe´ehaipy omombe´u´angáva:haipyvo kuaarapoite. Ñe´ehaipy kuaarapoite. Ta´anga jeporu myesakara. Moñe´e myesaka-Myesaka ñemotenonde he´ívare oñemoñe´emboyve. Ñe´eje´e tavaygua jeporu. Moñe´e rireñemyesaka: mba´érepa oiko (causa), mba´épa oiko (efecto); oikóva (hecho), oje´éva (opinión)...........................67 Mo´epy aty poteiha. Ñe´e porahaipyre ombopoty kerandy. Ñe´e apesa ombo´aváva. Ñe´eporahaipyre guaraní. Ñe´eporahaipyre guarani. Ñe´eporahaipyre guaraníme. Guaraníkuera mombe´ugua´u. Ñande Ypykuéra . Narciso R. Colmán rembiapokue. Ñande Ypykuéra. Mombe´ugua´u . Ñe´epora jeporupy: mbojojáva, mbojoguáva. Ñe´epora jeporu:ombo´aváva. Ñe´eporahaipyre guaraní myesaka.
|